Gdje sam: Kultura | Udruga Sikirevački motivi [ online: 1][chat]
[max online: 21] Broj posjeta:
Čestitka



KULTURA
26.9.2012.
       Vrijedne članice udruge „Sikirevački motivi“ nastavljaju sa promocijom umijeća izrade sunčane čipke - motiva

        Nakon što je Ministarstvo kulture donijelo riješenje kojim je umijeće izrade sunčane čipke – motiva uvršteno u registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, udruga „Sikirevački motivi“ iz Sikirevaca  , kao nositelj promocije nematerijalnog kulturnog dobra, intenzivno radi na njegovoj promociji predstavljajući svoj sikirevački motiv diljem Hrvatske.
        Tako je udruga prisutna na izložbi čipkarstva u Hrvatskoj – „Pohvala ruci“ autorice Nerine Echkel, u etnografskom muzeju u Zagrebu, na kojoj su uz Hvarsku, Pašku, Lepoglavsku i Svetomarsku čipku, izloženi i uzorci sikirevačkog motiva, ugrađeni u tradicionalno slavonsko ruho. Time je pokazana sva ljepota sikirevačkog motiva kao predstavnika čipke iz Slavonije. Izložba je otvorena od 13.09 do 04.11. 2012 godine.

        Vrijedne motivalje udruge „ Sikirevački motivi“  iz Sikirevaca su promociju motiva nastavile su djelovanjem ovog vikenda (19-23.09) na 16. Međunarodnom Festivalu čipke u Lepoglavi, gdje su osim poznatih čipki iz Hrvatske, posjetitelji mogli vidjeti i čipke iz Italije, Slovačke, Mađarske, Poljske i Njemačke.
        Na Festivalu je pokazana tehnika izrade motiva, kao i njegove specifičnosti u odnosu na čipke iz drugih krajeva Lijepe naše. Prema pokazanom, može se reći dačipkarstvo u brodskom posavlju postaje jednako prepoznatljivo i cijenjeno širom Hrvatske, a Sikirevci svoju prepoznatljivost grade upravo na vrijednim rukama svojih motivalja.
        Udruga „Sikiervački motivi“ će svoj rad nastaviti kroz radionice kojima želimo sve zainteresirane naučiti izradi motiva, a u suradnji sa Muzejm Brodskog posavlja, u planu je slijedeće godine i izložba u Slavonskom Brodu.

        Podrške u radu udruge ne nedostaje, a naš rad su podržali ministrica Kulture, prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, premijer Zoran Milanović koji je izjavio da je lijepo znati da i slavonci imaju svoju čipku, te župan Danijel Marušić.

Pogledajte foto album



KULTURA
09.08.2012.
VELIKI USPJEH UDRUGE „SIKIREVAČKI MOTIVI“

        Udruga“Sikirevački motivi“, osnovana prije nešto više od četiri godine, u djelokrugu svoga rada ima za cilj očuvanje i promoviranje tradicijskog načina izrade ručnog rada, posebno izrade MOTIVA, kao specifičnosti našega sela.
Osnovni razlog tomu je što je umijeće izrade motiva polako vremenom padalo u zaborav i postojala je mogućnost njegovog nestanka, ili komercijalizacije te gubitka njegove izvornosti.

        Udruga je tijekom prošlih godina intenzivno radila na očuvanju tradicije izrade MOTIVA kroz organiziranje radionica za odrasle, ali i ( u suradnji sa OŠ Sikirevci ) radionica za dječji uzrast.
Istovremeno smo nastojali promoviranjem na sajmovima i Festivalima čipke postići zainteresiranost šire javnosti za ljepotu Sikirevačkog motiva. Tako smo redovni sudionici Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, u kojem se , osim Lepoglavske, Hvarske, Paške čipke, izlažu i čipke zemalja diljem Europe. Nastupamo na sajmovima Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, U Sl. Brodu, Dubrovniku i niz manjih.
Svojim predanim radom uspostavili smo dobru suradnju sa nizom kulturnih institucija i stručnih osoba.

        Na inicijativu udruge „Sikirevački motivi“ iz Sikirevaca, Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu je pokrenuo prošle godine postupak zaštite  umijeća izrade sunčane čipke motiva kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
        Ovih dana je na adresu udruge „Sikirevački motivi“ stiglo rješenje Ministarstva kulture, kojim se utvrđuje da umijeće izrade sunčane čipke motiva ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske .
To je svakako odlična vijest ne samo za našu udrugu,  Sikirevce, već i šire područje našega kraja.
Kako je u rješenju spomenuto, Sikirevci time predstavljaju svojevrsni centar ove čipke, a status nematerijalnog kulturnog dobra će omogućiti našoj udruzi da što kvalitetnije promoviramo i naš Sikirevački motiv kao predstavnika ovog nematerijalnog kulturnog dobra, upravo iz razloga što je izrada motiva i njegovo očuvanje u najvećoj mjeri zadržano u Sikirevcima.

        Promoviranje umijeća izrade motiva, osim radionica koje planiramo održavati ove i slijedeće godine, će se ostvariti i sudjelovanjem na nizu izložbi, što je omogućeno sredstvima Ministarstva Kulture u ovoj godini u iznosu od 15.000,00 kn.

        Tako će udruga „Sikirevački motivi“ (od 13.09. do 04.11) sudjelovati na izložbi čipkarstva u etnografskom muzeju u Zagrebu, zatim na Festivalu čipke u Lepoglavi (20-23 rujna ), te krajem godine u Muzeju brodskog posavlja. Osim toga ćemo sudjelovati na nizu sajmova u cilju promocije Sikirevačkog motiva.
        U suradnji sa Muzejom brodskog posavlja, također planiramo niz aktivnosti i slijedeće godine, sve u cilju kako bi motiv kao oblik sunčane čipke dobio na prepoznatljivosti i svrstao se u red već poznatih i priznatih čipki ( Lepoglavska, Hvarska, Paška...) u Hrvatskoj.

        U Državnom zavodu za intelektulaktualno vlasništvo smo registrirali, u suradnji sa Općinom Sikirevci, zaštićeni žig i ime Sikirevačkog motiva, a u tijeku su i ostali oblici zaštite.

U planu je izrada promotivnih materija udruge, brošure o Sikirevačkom motivu, te niz drugih aktivnosti kako bi  SIKIREVAČKI MOTIV, a time i naši Sikirevci bili prepoznati na jedan poseban način.

        Posebno nas veseli broj članica udruge (40), koji je svakim danom sve veći, a osim odraslih imamo i grupu djevojčica osnovnoškolskog uzrasta koje će biti jamac da će umijeće izrade motiva biti sačuvano za buduće naraštaje.



Udruga Sikirevački motivi

Udruga "Sikirevački motivi"
Gajeva bb
35224 Sikirevci


e-mail: matobril@gmail.com

Predsjednica: Eva Budimir (mob. 099/562-6617, tel: 035/481-205)
Tajnik: Mato Galović (mob. 091/482-0285, tel: 035/482-028)


      Udruga Sikirevački motivi broji 27 članova i aktivno radi od 9. srpnja 2009. godine. Osnovana je u cilju razvitka, unaprjeđenja kao i očuvanja izvornog ručnog rada, te zaštite čipke odnosno Sikirevačkog motiva kao izvornog Sikirevačkog proizvoda, uz očuvanje cjelokupne slavonske baštine.


U 2009. godini Udruga je prezentirala radove na slijedećim izložbama:

  • 12. susreti naroda i kultura u Sikirevcima tj. međunarodna smotra folklora pod okriljem ”Družine” iz Zagreba koju vodi dr. Manda Svirac

  • izložba u Orubici, Brođancima, Požegi, Vinkovcima, Belom Manastiru, Čepinu, Semeljcima i Zagrebu na Eko-etno sajmu, gdje ističemo suradnju s Gospodarskom komorom Brodsko posavske županije

  • izložba ručnih radova u Osnovnoj školi Sikirevci na Danima kruha

  • izložba Slavonski advent u Zagrebu




       Kroz sve izložbe u okviru prodaje ručnih radova, jedan dio pripada Udruzi tako da su sredstva utrošena dijelom na prijevoz članova na izložbe i na plaćanje izložbenog mjesta, te napominjemo da je na veći dio izložbi prijevoz bio organiziran na principu sufinanciranja od članova Udruge koji su vozili na izložbe.

       Na svim izložbama u kojima smo sudjelovali od 9. srpnja 2009. do sada, intenzivno smo radili na prezentiranju naše sunčane čipke tj. motiva, a i ostalih ručnih radova gdje smo ujedno promovirali i naš kraj, selo, mještane, kulturu i baštinu, običaje i rad mještana, što planiramo i dalje raditi. Prije svakog putovanja i realizacije izložbe prodajnog ili izložbenog karaktera, sazivamo sve članove Udruge, dogovaramo se i u dogovor se uključuju svi članovi, a u praksi nam je da na putovanja idu gotovo uvijek drugi članovi, dok se ne izredaju svi kako bi svi podjednako radili, doprinosili, učili, družili se a i uživali u onome što radimo.


Plan rada za 2010. godinu


       Početkom 2010. godine planiramo u suradnji s osnovnom školom Sikirevci realizirati radionice kako bi i na mlađe naraštaje prenijeli dio tradicijskog načina izrade naših vrijednih ručnih radova kao što su vezenje, raspljet, isicavas, nec, heklanje, vezanje pramđi itd.

       Od većih planiranih izložbi izdvajamo izložbu van granica lijepe naše u Austriji ili Njemačkoj, i izložbe u suradnji s ŽGK-om naše županije u akcijama “Kupujmo hrvatsko” u raznim krajevima Hrvatske tijekom cijele godine.

       Napominjem da smo ostvarili vrlo dobru suradnju s Osnovnom školom Sikirevci, Općinom Sikirevci, KUD-om Sloga iz Sikirevaca, Gospodarskom i Obrtničkom komorom Brodsko posavske županije i Belog Manastira.


OBAVIJEST:


       svake srijede od 18:30 sati, u prostorijama Osnovne škole u Sikirevcima, održavamo radionice na koje pozivamo sve ljubitelje ručnog rada.






Sikirevački motiv


         Sunčana je čipka s Tenerifa  u Sikirevce stigla putem novina i časopisa 20-ih ili 30-ih godina 20. stoljeća.  Selo Sikirevci smješteno je u istočnom dijelu Brodsko posavske županije, oko 40 km udaljeno od Slavonskog Broda.

       Prvenstvena je namjena Sikirevačkog motiva  ušlingavanje i uheklavanje u narodnu nošnju; muške i ženske rubine, pregače, ćoškove, te u milja i stoljnjake. Imamo motiva različitih dimenzija i oblika; srcolikih, okruglih, kvadratnih, okastih itd, a ono što ih čini Sikirevačkim je to što se izrađuju na drvenim ramama s iglom za šivanje.

       Zašto sunčanu čipku nazivamo Sikirevački motiv? Sikirevački zato što je izrađujemo u Sikirevcima, a motiv, zato što je bakama koje su je u početku izrađivale bilo teško i dugačko za izgovoriti: „sunčana čipka s Tenerifa različitih motiva",  pa su skratile samo na „motivi“. U Sikirevcima se cijene svi ručni radov, ali se najvrjednijim smatraju radovi s motivima.

      Tradicionalno se izrađuju u bijeloj boji, a u novije vrijeme dodajemo i druge boje. Motiv izdvojen iz dijela narodne nošnje sam po sebi je lijep i na taj način predstavljam njegovu iznimnost i ljepotu.

>>> GALERIJA SLIKA <<<
Predsjednica udruge: Marina Šarčević
ožujak 2010.






ŠOKAČKA RIČ

Sikirevački pendžerić

        To su kapci na pendžerima šokački starovjerački kuća. Staro, oronilo, vrime prigazilo, a svaki taj još postojeći pendžer (a u našem selu možda još dvi take kuće) da može pripovidat izpripovido bi svašta. Bilo je na tim pendžerima lipi cura i snaša, tako i momaka i izgledni ljudi, a i ni strašni baba što su samo posmatrale ko kaki špijuni i kupile materijal za divan sa kakom drugom ili zvonaricom koja bome dobro „zvoni“… a bilo je tud i gledanja kroz firanglu na linu snaju, komšinicine švalere, vikanja na kokoši što čeprkaju kad se voda od sapjeranja šikni, bogaranja, pljuvanja, dogovaranja, ogovaranja,… Znala je tude nediljom ili kakim svecem bit i kaka tepsijica sa masnicom ili kiflicama da se bolje olade ili da koga na jelo primame…Svega je tud bilo. Mene je potaklo da pišem i razmišljam o takom jednom pendžeru kad sam se udala u Sikirevce i vidila kako se tud drži do ručnoga rada.

        U Sikirevcima može proč toledo, rišlje, nec, enklanje, al ništa ne šije motive. Odprilike sam znala šta su motivi jer i je moja baka (jaruškinja) pravila i šlingala, al odakle sam ja tamo se baš i ne preferiraje motivi nego samo šlinga i eklanje. Kako sam već godinama (deset lipi) u Sikirevcima išla sam po svadbama ge se idu gledat sobice koje mlada doseli.

        Ono što mi je zapelo za oko je dio ruva koji mlada doseli u kuću u koju se udaje jest: stoljnjak, garnitura (četvrtasto, dugačko i dva mala) milja, otarčić za svetenje za Veliku subotu, i otarak za čiviju ali sa motivima. Sve vam je to ljudi moji dobro, lipo a i skupo. Radi se (šlinga) po domaćem tkanju, pa šlinga po koncu, a motivi da se i ne priča. Motive su pravile dvi možda tri majstorice i kad udare cinu pa se misli kako ćeš namaknit da i kupiš.

        Zato su matere o tom vodile brigu već kad se rodi žensko, a što se ljudi tiče njima je to samo: „a ludi žena od čitavog truljavo prave!“ I tako!Ovaj suvenir je eto taki kaki je, šokački pendžerić, a kad otvoriš – ljepota- motiv ko narisan- na lipom plišu da se bolje vidi, a ogledalci na spihu vuku. Otvoren predstavlja tu šokačku sobicu i dio toga ruva , dio te lipe tradicije kad mlada seli sobicu. -Lipi moj svitu otvorite, pogleđite i ponesite makar dio te ljepote Sikirevačke pa uživajte i danas.

        Tako je to izgledalo njekada a mi smo eto vaki narod pa do svojeg držimo i svoje ne damo a svakako tuđe poštivamo. Kod nas je i danas tako. Sobica za paradu, a motiva samo daj!Kako se rade? Rade se na drvenoj rame, namotaje se i vezu krpačom iglom i to je to. Ima svakaki: srca, okrugli, okasti, kockasti… i to tradicionalno u biloj boje, a u novije vrime dodamo i kake lipe boje pa je malo življe, a i oku draže.

        Ovaj pendžerić sa slike je zatvoren i svoju priču je ispričo. Neko se sjeća, a neko i ne, neko o njem priča a neko i ne, a ja se iskreno nadam da ćete o ovom mojem (Sikirevačkom) pendžeriću puno pričati, jer eto sad opet znate koju rič više.

Lipo Vas pozdravlja Šarčeva Marina


14. međunarodni festival čipke u Lepoglavi



        Udruga "Sikirevački motivi" je od 16.-19.rujna je sudjelovala na 14. međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi. Na ovoj manifestaciji su bile čipkarice iz Lepoglave, Splita,Svete Marije, Paga i Hvara, Trga kraj Ozlja, zatim čipkarice iz susjedne nam Slovenije (Žiri i Idrija), Estonije, Belgije, Mađarske i Španjolske.

        Tema koju smo mi izabrali bila je Od tradicionalnog do suvremenog. Izložbu su postavili Manda i Ilija Živić i Marina Šarčević.

        Ljepotom, maštom i kreativnošću naših čipkarica tj. motivalja smo uspjeli prikazati dio nase kulturne i tradicijske bastina koja živi i danas, te privući pažnju velikog broja posjetitelja koji nisu krili zadovoljstvo i oduševljenje sto nam je dalo poticaj i motivaciju za daljnji trud i rad.


        U Lepoglavi smo upoznali gospođu Natividad Villoldo, vlasnicu privatnog muzeja u Španjolskoj, koja nam je ispričala da sunčana čipka nije stigla prvobitno s Tenerifa već je sa svečenicima i časnim sestrama stigla iz Amerike u grad Salamancu,zatim iz Salamance na Tenerife, te sa Tenerifa na područje Evrope.

        Nije joj do sada bilo poznato da se sunčana čipka (osim na Hvaru) igdje u Hrvatskoj radi na takav način i takvim intenzitetom kako ju mi izrađujemo. Pohvalila je nas rad i između ostalog kazala je da smo čipku doveli gotovo do savršenstva, te joj je drago sto se čipka i danas izrađuje na tradicionalan način i ne dozvoljava se da padne u zaborav.

Sve pohvale organizatorima 14. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi!

Predsjednica udruge Sikirevački motivi Marina Šarčević
listopad 2010.