Kultura i turizam

MISIJA – UDRUGA MLADI SIKIREVACA I JARUGA

K.A.Stepinca 133
35224 Sikirevci
e-maill: udrugamisija@gmail.com
Registarski broj upisa udruge: 12001706
Skraćeni naziv udruge glasi: MISIJA
Facebook: https://www.facebook.com/udrugamisija/

 

KUD “SLOGA” SIKIREVCI

KUD „Sloga” Sikirevci društvo je koje na dragovoljnoj osnovi okuplja djecu i mladež, studente, djelatnike i ostale građane u kulturno djelovanje po sekcijama unutar društva. Cilj KUD-a „Sloga“ je, kroz djecu i mladež, očuvati izvorni folklor, tradiciju i bogate narode običaje u Sikirevcima.

Hrvatsko pjevačko društvo je osnovano 1906. godine, a 1928. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo u okviru kojega je njegovana tamburaška glazba i narodni plesovi. Prvi organizirani nastup folklorne skupine s imenom „Hrvatska mladež“ bio je 1939. godine.Nakon višegodišnje stanke, 1971.godine, u organizaciji Matice hrvatske, osnovana je folklorna sekcija koja je djelovala nekoliko mjeseci. Na temelju tih tradicija 1975. godine osnovano je Kulturno umjetničko društvo „Sloga”.

U zadnjih nekoliko godina učvršćena je stabilnost društva. Napornim radom i programom privučen je veliki broj mladih, ali i velik je broj djece školskog i predškolskog uzrasta koji su uključeni u aktivnosti društva.

Naš KUD sudionik je svih većih međunarodnih smotri folklora kao što su MSF Zagreb, Ðakovački vezovi, Brodsko kolo, Kolo na Gaju , Vinkovačkih jeseni i dr.

Uspostavili smo prijateljsku suradnju i međusobno druženje s mnogobrojnimKUD-ovima širom Hrvatske . U suradnji sa smotrom Brodsko kolo u Sikirevcima organiziramo i smotru pod nazivom Sikirevačka poredovnica koja se održava svake godine sredinom mjeseca siječnja s temom – život kakav je nekada bio. Na Smotri nastupaju brojne skupine koje izvode igrokaze i razne zabavne prikaze iz života seljaka u prijašnje doba.

Okupljanjem mladih u pokladno vrijeme morali su se platiti svirači koji su svirali odnosno predvodili „kolo“. Kolo se pretežno održavalo u privatnim većim sobama, a kasnije u Vatrogasnom domu. Kada se održavalo kolo po sobama išlo se po redu, s kuće na kuću. Svaka mlada osoba bila je dužna platiti za svirače ako hoće sudjelovati u kolu. Takav način zabave zvao se poredovnicai po tome je smotra Sikirevačka poredovnica dobila ime.

Osim ove smotre u Sikirevcima se već petu godinu za redom održava i Smotra naroda i kultura koja se organizira u suradnji s Družinom-čuvarima hrvatske baštine na koju dolaze brojne skupine iz Hrvatske, ali i inozemstva – Italije, Španjolske, Francuske, Poljske i drugih europskih zemalja.

Od međunarodnih nastupa bilježimo nastup na Smotri folklora u Vitezu (BiH), sudjelovanje na Danima kosidbe na Kupresu, gostovanja kod naših sunarodnjaka u Austriji i Švedskoj, te u Poljskoj i Latviji.

Sve važnije događaje marljivo bilježimo kroz slike, video snimke i mnogobrojne novinske članke, nadajući se da ćemo jednog dana napraviti i monografiju o Sikirevačkom KUD-u Sloga. Bogatstvo naše narodne nošnje koja je vrijedna divljenja ne smijemo ostaviti zaboravu jer gdje god se pojavimo ostavljamo dojam da smo selo s bogatom tradicijom i narodnom nošnjom i tu ljubav moramo prenositi s koljena na koljeno.

Predsjednik: Siniša Knežević
Tajnik: Katica Jarić
Blagajnik i voditelj: Ivan Živić

 

UDRUGA “SIKIREVAČKI MOTIVI”

Udruga Sikirevački motivi broji 27 članova i aktivno radi od 9. srpnja 2009. godine. Osnovana je u cilju razvitka, unaprjeđenja kao i očuvanja izvornog ručnog rada, te zaštite čipke odnosno Sikirevačkog motiva kao izvornog Sikirevačkog proizvoda, uz očuvanje cjelokupne slavonske baštine.

Sunčana je čipka s Tenerifa u Sikirevce stigla putem novina i časopisa 20-ih ili 30-ih godina 20. stoljeća. Selo Sikirevci smješteno je u istočnom dijelu Brodsko posavske županije, oko 40 km udaljeno od Slavonskog Broda.

Prvenstvena je namjena Sikirevačkog motiva ušlingavanje i uheklavanje u narodnu nošnju; muške i ženske rubine, pregače, ćoškove, te u milja i stoljnjake. Imamo motiva različitih dimenzija i oblika; srcolikih, okruglih, kvadratnih, okastih itd, a ono što ih čini Sikirevačkim je to što se izrađuju na drvenim ramama s iglom za šivanje.

Zašto sunčanu čipku nazivamo Sikirevački motiv? Sikirevački zato što je izrađujemo u Sikirevcima, a motiv, zato što je bakama koje su je u početku izrađivale bilo teško i dugačko za izgovoriti: „sunčana čipka s Tenerifa različitih motiva”, pa su skratile samo na „motivi“. U Sikirevcima se cijene svi ručni radov, ali se najvrjednijim smatraju radovi s motivima.

Tradicionalno se izrađuju u bijeloj boji, a u novije vrijeme dodajemo i druge boje. Motiv izdvojen iz dijela narodne nošnje sam po sebi je lijep i na taj način predstavljam njegovu iznimnost i ljepotu.

Rješenje Ministarstva sikirevački motiv kulturno dobro

Udruga “Sikirevački motivi”, Gajeva bb, 35224 Sikirevci

e-mail: matobril@gmail.com

Predsjednica: Eva Budimir (mob. 099/562-6617, tel: 035/481-205)
Tajnik: Mato Galović (mob. 091/482-0285, tel: 035/482-028)

 

SIKIREVAČKI PENDŽERIĆ

To su kapci na pendžerima šokački starovjerački kuća. Staro, oronilo, vrime prigazilo, a svaki taj još postojeći pendžer (a u našem selu možda još dvi take kuće) da može pripovidat izpripovido bi svašta. Bilo je na tim pendžerima lipi cura i snaša, tako i momaka i izgledni ljudi, a i ni strašni baba što su samo posmatrale ko kaki špijuni i kupile materijal za divan sa kakom drugom ili zvonaricom koja bome dobro „zvoni“… a bilo je tud i gledanja kroz firanglu na linu snaju, komšinicine švalere, vikanja na kokoši što čeprkaju kad se voda od sapjeranja šikni, bogaranja, pljuvanja, dogovaranja, ogovaranja,… Znala je tude nediljom ili kakim svecem bit i kaka tepsijica sa masnicom ili kiflicama da se bolje olade ili da koga na jelo primame…Svega je tud bilo. Mene je potaklo da pišem i razmišljam o takom jednom pendžeru kad sam se udala u Sikirevce i vidila kako se tud drži do ručnoga rada.

U Sikirevcima može proč toledo, rišlje, nec, enklanje, al ništa ne šije motive. Odprilike sam znala šta su motivi jer i je moja baka (jaruškinja) pravila i šlingala, al odakle sam ja tamo se baš i ne preferiraje motivi nego samo šlinga i eklanje. Kako sam već godinama (deset lipi) u Sikirevcima išla sam po svadbama ge se idu gledat sobice koje mlada doseli.

Ono što mi je zapelo za oko je dio ruva koji mlada doseli u kuću u koju se udaje jest: stoljnjak, garnitura (četvrtasto, dugačko i dva mala) milja, otarčić za svetenje za Veliku subotu, i otarak za čiviju ali sa motivima. Sve vam je to ljudi moji dobro, lipo a i skupo. Radi se (šlinga) po domaćem tkanju, pa šlinga po koncu, a motivi da se i ne priča. Motive su pravile dvi možda tri majstorice i kad udare cinu pa se misli kako ćeš namaknit da i kupiš.

Zato su matere o tom vodile brigu već kad se rodi žensko, a što se ljudi tiče njima je to samo: „a ludi žena od čitavog truljavo prave!“ I tako!Ovaj suvenir je eto taki kaki je, šokački pendžerić, a kad otvoriš – ljepota- motiv ko narisan- na lipom plišu da se bolje vidi, a ogledalci na spihu vuku. Otvoren predstavlja tu šokačku sobicu i dio toga ruva , dio te lipe tradicije kad mlada seli sobicu. -Lipi moj svitu otvorite, pogleđite i ponesite makar dio te ljepote Sikirevačke pa uživajte i danas.

Tako je to izgledalo njekada a mi smo eto vaki narod pa do svojeg držimo i svoje ne damo a svakako tuđe poštivamo. Kod nas je i danas tako. Sobica za paradu, a motiva samo daj!Kako se rade? Rade se na drvenoj rame, namotaje se i vezu krpačom iglom i to je to. Ima svakaki: srca, okrugli, okasti, kockasti… i to tradicionalno u biloj boje, a u novije vrime dodamo i kake lipe boje pa je malo življe, a i oku draže.

Ovaj pendžerić sa slike je zatvoren i svoju priču je ispričo. Neko se sjeća, a neko i ne, neko o njem priča a neko i ne, a ja se iskreno nadam da ćete o ovom mojem (Sikirevačkom) pendžeriću puno pričati, jer eto sad opet znate koju rič više.

Lipo Vas pozdravlja Šarčeva Marina

Skip to content