POVIJEST NA PODRUČJU OPĆINE SIKIREVCI
Naziv Sikirevci prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine kao riječni prijelaz (skela). Drugi spomen je također iz vremena Osmanske vladavine 1579. godine, spominje se varoš Sikirevci (Tapu Defter-popisna lista, nahije Ravna, Požeški sandžak). Tada je bilo 31 kuća s baštinama.
Nakon oslobađanja od Turaka Sikirevci su bili vojno graničarsko selo. Od sredine 18. stoljeća selo je urbanizirano ušoravanje- stjerivanje kuća u red. Tu je bilo sjedište 5. kumpanije (satnije), Brodske regimente (pukovnije). Selo Sikirevci su prigodom kanonske vizitacije 1748. godine imali 41 kuću sa 298 odraslih žitelja i 100 djece.
Stanovnici su bili vojnici-graničari i seljaci. Starosjedilačke familije (rodovi)od 1698. god. u Sikirevcima su: Jarić, Rakitić, Nikolić, Galović, Živić, Lučić, Marković, Benaković, Dimšić, Dorić, a kasnije od 1725. godine – Bašlinović, Radovanović, Šarčević, Zečević, Bilokapić, Čivić, Tursun… Prvi spomen rkt. župe Sikirevci navodi se 1670. godine, kada je biskup Matej Belinić pod turskom vlašću u župi toga naziva obavio krizmu.
Nakon oslobađanja od Turaka župa se zadnji put spominje 1695. godine, od tada filijala župe Velika Kopanica. Prva zidana crkva sagrađena je 1776. godine, a prije toga je bila samo kapela sa zvonikom. Župa je ponovno osnovana 1789. godine, a današnja crkva izgrađena je 1848. godine. Trivijalna škola je prva otvorena u Sikirevcima 1775. godine kada je preseljena iz Kopanice u sjedište kumpanije (vojne uprave). Prvi učitelj je bio Ivan Hartel.
Kasnije se osniva pučka škola 1830. godine. Općina Sikirevci prvi puta je ustrojena kao administrativna uprava 1873. godine nakon razvojačenja Vojne krajine. Nakon Domovinskog rata ponovna općina ustrojena je 1997. godine. Od 1997. godine Sikirevci su ponovno postali općinskim središtem koje se sastoji od dva naseljena mjesta, Sikirevci i Jaruge. Prva konstituirajuća sjednica je održana 19.05.1997. godine.